press to zoom
Klinika za dječje bolesti Zagreb
Klinika za dječje bolesti Zagreb

press to zoom
Odmor nakon dugog radnog dana
Odmor nakon dugog radnog dana

press to zoom

press to zoom
1/25

Uključivanje

terapijskog psa u rehabilitacijske postupke



Uključivanje terapijskog psa u rad s djecom s cerebralnom paralizom i drugim teškoćama u razvoju predstavlja interakciju između djeteta  i treniranog terapijskog psa, uz vodstvo voditelja psa (roditelja ili terapeuta), s ciljem ubrzavanja napretka razvojnog procesa djeteta. Koristeći psa voditelj kod djeteta postiže ono što bi bez dodatne motivacije i opuštenosti često ostalo potisnuto, sakriveno, nedostupno.

Aktivnosti

Kreiranjem aktivnosti koje se osmišljavaju prema individualnim potrebama svakoga djeteta, a usmjerene su na ubrzavanje napretka razvoja djeteta, voditelj uključuje terapijskog psa na različite načine:

- Aktivno/pasivno – ovisno o tome sudjeluje li terapijski pas u konkretnoj aktivnosti ili predstavlja nagradu (motiv) da se aktivnost što bolje izvede
- Kontinuirano/povremeno – ovisi o razvojnoj poteškoći djeteta:
o kod neke se djece terapijski pas uključuje za izvršavanje unaprijed planiranih aktivnosti u planirano vrijeme, a ostatak vremena pas je „kućni ljubimac“
o u specifičnim situacijama (npr. epilepsija) terapijski pas kontinuirano prati dijete, i nema planirano vrijeme za rad, već u bilo kojem trenutku dana ili noći mora biti spreman „odraditi“ svoj posao
- Individualno/grupno – najčešće su terapijski psi uključeni u obitelji djece s teškoćama u razvoju, no neki terapijski psi uključeni su i u različite ustanove u kojima se osim individualnih provode i grupni oblici rada

Utjecaj

Pas predstavlja aktivnog sudionika u terapijskom procesu, kao živo biće sa osjećajima i reakcijama na određene situacije koje dijeli s djetetom, te na taj način i terapeut i pas zajednički sudjeluju u kreiranju djetetovih pozitivnih reakcija.

U različitim dijelovima mozga nalaze se centri za određene funkcije. Dio mozga koji je odgovoran za regulaciju emocija, motivaciju, ponašanje, osjet njuha, neke autonomne (nevoljne) funkcije, poput kucanja srca ili disanja je LIMBIČKI SUSTAV. Emocije i jačina motivacije za rad, koja se pojačava u uvjetima rada koji su pojedincu ugodni i zanimljivi, usko su vezane za učenje. Upravo podizanje nivoa motivacije za rad predstavlja okosnicu rada s terapijskim psima. Brzina usvajanja novih informacija i želja za radom bit će veća što je osoba motiviranija za rad.
Praksa u svijetu pokazuje koliki je doprinos terapijskog psa u životu djeteta s CPom u svakodnevnom životu, a kada se taj efekt usmjeri na specifične ciljeve kao što su razvoj motorike, senzorike, percepcije, emocionalni i socijalni razvoj efekti su višestruki.

Razvojna područja 



Ciljano poticanje različitih razvojnih aspekata uključuje:

1. Motorički razvoj – razvoj cjelokupne muskulature, poticanje kretanja i održavanje ravnoteže, razvoj motorike ruku i nogu, snalaženje u prostoru
2. Emocionalno-socijalno-psihološki razvoj – jačanje motivacije za rad, povećavanje pažnje i koncentracije, poticanje brige o drugome, poticanje na aktivnost, poticanje želje za druženjem s drugima...
3. Govorni razvoj – razvoj govora, poticanje komunikacije, pomoć u učenju i savladanju gradiva
4.Perceptivni razvoj - sve ono što čujemo, vidimo, njušimo, kušamo, odjećamo dodirom i pokretom



Terapijski pas djeluje istovremeno na sva razvojna područja. Efekti na sam razvoj će ovisiti u kojem je dijete kritičnom razvojnom periodu i o postavljenom cilju.